Iluzije u kojima živimo

U zadnje vrijeme razmišljam o moći okruženja, onog stvarnog i digitalnog. Oba nas mogu pozitivno i negativno formirati i vrlo često nismo toga ni svjesni dok ne uočimo obrazac prema kojem i sami funkcioniramo.

Okruženje i utjecaji kojima podliježemo uvelike nas definiraju. Svijet u kojem živimo pretrpan je informacijama što nam stižu preko ekrana, u obliku pisane riječi te verbalnom interakcijom. One uvelike oblikuju naša mišljenja, stavove, a naposljetku i sam karakter. Način na koji promatrate svijet, budućnost, svoj život, način na koji percipirate ljepotu, ulogu muškarca i žene mnogo će ovisiti o okolini, mindsetima i sustavima kojima ste izloženi. Sve je to jednom riječju manipulacija. Manipulacija, naravno, ne mora biti nužno negativnog konteksta. Svi mi svakodnevno manipuliramo jedni drugima. Čim nekome udijelimo lijepu riječ kako bi se ta osoba bolje osjećala, mi smo njome manipulirali, ali u ovom konkretnom slučaju s pozitivnom svrhom.

Većinu rečenica koje tijekom života izgovorimo već smo barem jednom čuli od drugih. Ne nužno istim redoslijedom riječi, ali u suštini jednakog značenja. To nam govori u kojoj mjeri je naš mozak pod utjecajem drugih. Upravo je zato potrebno osvijestiti utjecaje koji nam se podsvjesno urezuju u mozak.

Uzmimo danas vrlo popularan primjer društvenih medija. U suštini znamo da nitko nema život onakav kakvim ga prikazuje na društvenim mrežama, ali svakodnevno promatranje fotografija koje nas uvjeravaju u suprotno, podsvjesno nas uvjerava da ostali imaju ponešto bolji i ispunjeniji život te se zaista počinjemo pitati: “Što ako je to zaista tako?” Ponekad time zaboravimo da i drugi imaju poteškoće, duboke rane i najskrivenije tajne koje možda nikada neće moći podijeliti s drugima, dok su naši problemi uvijek tu i svakodnevno nas podsjećaju da su prisutni. Tuđi su nam ponekad vidljivi samo kada su izgovoreni. Na ovaj način još dublje upadamo u iluziju u kojoj se osjećamo izolirano i nemamo osjećaj da bi se mnogi mogli poistovjetiti s našim poteškoćama. Ironično, društveni mediji su s druge strane pomogli milijunima ljudi da se ne osjećaju usamljeni u svojoj boli jer se lakše mogu povezati s onima sličnima njima, ali to je tema sama za sebe.

Veliki dio digitalnog svijeta je posebno dizajniran da nam prikaže svijet onakav kakvim nam ga oni žele predstaviti. Ako određena televizijska emisija želi u nama izvući emocije mržnje ili panike, vrlo je vjerojatno da će suptilnim metodama to i postići. Ne možemo vjerovati svemu što se prikazuje na vijestima i u medijima. Stvarni svijet je, s druge strane odraz naše stvarnosti. Ljudi s kojima provodimo vrijeme su naša ogledala. Ako s nekim provodimo mnogo vremena, poprimamo njihova raspoloženja i riječi, a svakodnevne riječi imaju nevjerojatnu moć nad našim životima.

Zato je vrlo važno birati svoje izvore i utjecaje. Ne možemo ih uvijek osvijestiti, ali potrebno je to raditi što češće. U suprotnom ćemo zbog svojih uskih i ograničenih vidika živjeti u iluziji, a negdje, ne toliko daleko, postoji nešto predivno što još nismo otkrili.

Pozdrav,

Martina

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s