Što je NLP?

Neurolinvističko programiranje (NLP) je metodologija  koja je osmišljena da nam u prvom redu  pomogne stvoriti bolju komunikaciju s drugima i sa samim sobom. Usmjeren je na stvaranje boljih odnosa, postizanje ciljeva, izgradnju samopouzdanja te postizanje izvrsnosti u svim poljima života. Drugim riječima, NLP nam pomaže u izgradnji najbolje verzije sebe. Koristi se u različitim granama zanimanja – poslovanje, sport, obrazovanje, pravo, medicina, psihoterapija.

Naše viđenje stvarnosti je subjektivno. Svatko ima jedinstven pogled na svijet, svoju perspektivu, što u NLP – u nazivamo „mapom svijeta“. Svačiji mozak drugačije filtrira informacije te svjesno ili nesvjesno odlučuje što je od toga bitno, a što ne. Zato će dvoje ljudi doživjeti isti događaj sasvim različito. Imati će svoju interpretaciju stvarnosti.

Sama činjenica da je naš život subjektivni doživljaj stvarnosti, otvara mnoga vrata i mogućnosti kreiranja životnog iskustva kakvog želimo. Na ovom se principu bazira NLP. On nudi razne tehnike kojima možemo promijeniti svoje viđenje svijeta, učiniti ga fleksibilnijim i takvim da nama ide u korist.

NLP su osmislili Richard Bandler (matematičar i gestalt terapeut) i John Grinder (lingvista) početkom 70 – ih godina 20. stoljeća. Njihov cilj je bio istražiti tajne ljudske izvrsnosti i stvoriti modele pomoću kojih bi se to uspjelo naučiti i primijeniti u praksi. Oboje su dijelili interes za razumijevanje što to vrhunske psihoterapeute tadašnjeg vremena čini vrsnima u komunikaciji i radu s ljudima, te na koji način postižu poboljšanje stanja i izlječenje svojih klijenata. Troje najučinkovitijih terapeuta koji su oni izdvojili bili su:

Fritz Perls – osnivatelj Gestalt terapije, Virginia Satir – stručnjakinja u području obiteljske terapije te Milton H. Erickson – jedan od najuspješnijih psihijatara druge polovice 20. st. i osnivač Američkog udruženja za kliničku hipnozu. Iako različitih  karakternih različitosti, troje odabranih terapeuta koristilo je jako slične obrasce. Bandler i Grinder obradili su te obrasce, te kreirali model na kojem se zasniva današnji NLP.

Što predstavlja sam naziv?

Neuro (lat. neuro – živčana stanica ; odnosi se na kognitivne (misaone) procese, način na koji doživljavamo sebe i svijet oko sebe pomoću svojih osjetila (vid, sluh, njuh, dodir, okus).

Lingvističko (lat. lingua – jezik: odnosi se na verbalni i neverbalni jezik i kako on utječe na nas i druge.

Programiranje se odnosi na obrasce razmišljanja i ponašanja. Sve što radimo uvjetovano je određenim obrascima koje smo naučili. NLP koristi metode s kojima mijenjamo nepoželjne obrasce, a one poželjne razvijamo i apliciramo na sva polja života.

Drugim riječima, reprogramiramo svoj mozak. Naš je um poput računala. Obavljamo samo one  zadatke za koje je sposoban naš software (naučeni obrasci ponašanja), a ako želimo postići više rezultata ili biti uspješniji, naš software treba nadograditi. 

Temelji NLP-a su načini korištenja naših osjetila. Putem osjetila (vid, sluh, dodir, njuh i okus) opažamo vanjski svijet i istovremeno prikupljamo informacije.

Sliku (vizualno), zvuk (auditivno) dodir/tijelo (kinestetičko), okus (gustatorno) i njuh (olfaktorno), nazivamo modalitetima. Modaliteti posjeduju određene kvalitete. Slike na primjer imaju jasnoću, boju, svjetlinu, zvukovi ritam i ton, a osjećaji intenzitet i lokaciju. Ove kvalitete se u NLP –u nazivaju submodalitetima.

Kinestetički modalitet je malo složeniji jer se dijeli na tri kategorije.

Proprioceptivni – način na koji znamo gdje nam se tijelo nalazi u prostoru. Ne moramo vidjeti svoje ruke da bi znali gdje se nalaze – imamo u tijelu osjećaj koji nam ukazuje gdje se nalaze.

 Taktilni  – dodir kojeg osjećamo na koži.

Procjenjivački – osjećaji koji nam govore što želimo, a  što ne želimo uraditi, tz. unutarnji kompas. Svaki osjećaj ima određenu lokaciju u tijelu gdje se pojavljuje.

Submodaliteti su dakle, naša iskustva koja doživljavamo putem modaliteta. Za svaku osobu su specifični. Netko će više preferirati slušni način komunikacije, pa će često koristiti riječi poput – slušati, objasniti, pričati, , dok će oni koji više preferiraju vizualni način koristit riječi poput: vidiš, opaziti, osvijetliti. Mijenjanje submodaliteta je moćna tehnika koja mijenja značenje našeg doživljaja, a time i način na koji se osjećamo u vezi s tim.

Tehnika 1. Tehnika čarobne rijeći

Pomislite na određenu rijeć koja u vama izaziva nelagodu. Gdje je ta rijeć smiještena u prostoru, kakve je boje i inteziteta?

Sada tu rijeć smanjite, kao da je prstohvatom smanjujete na touch ekranu, obojite je nekom drugom bojom koja u vama budi mir i zadovoljstvo, to mogu biti i šarene dugine boje, prozračne, svijetle, sjajne. Pustite mašti na volju. Ukrasite slova cvijećem i laticama. Sada ih opet primaknite bliže sebi. Zamislite da tu riječ  pjeva veseli zbor. Ovo su samo neki prijedlozi, no mogućnosti su beskrajne. Vi sami smislite načine na koje modificirate vašu odabranu riječ.

Ponekad se želimo riješiti neželjenih slika i sječanja koja nam se uvijek vraćaju.  U tom slučaju možemo upotrijebiti Tehniku broj 2.

Tehnika 2. Tehnika whiteout

Ova tehnika pomoći će vam da prestanete razmišljati o sjećanju koji vas brine i uporno vam se vrača u misli. No, ključ je u ponavljanju. Ništa se ne događa preko noći, pa tako ni NLP ne nudi magične promjene. Morate biti uporni.

Pomislite na taj nemili događaj koji vas uznemiruje. Slika u glavi mora biti vrlo jasna. Sada povečajte svijetlinu, naglo do kraja, da slika postane sasvim bijela. Zastanite na trenutak i pomislite na nešto sasvim drugo. Sada se opet vratite onom događaju i povećajte osvijetljenje do kraja pet puta za redom. Ponavljajući ovaj proces mozak se svakog puta dve teže može prisjetiti slike koju je stvorio. Ovim putem šaljemo mozgu poruku da događaj nije važan.

Tehnika 3. Manipuliranje veličinom

Promislite na problem koji vam trenutno zadaje velike brige i strah. Zamislite vizualni prikaz tog problema ili jednog njegovog segmenta. Vrlo je vjerojatno da se vaša unutarnja slika pred vama nalazi u velikom formatu. Ako je to slučaj,  smanjite sliku u svom umu. Da li vam  problem izgleda jednako zastrašujuće? Vjerojatno ne. Kada vidite problem u umanjenom formatu vaša percepcija samog problema  odmah se mijenja.

Tehnika 4. Unutarnji kritičar

Osvijestite svog unutarnjeg kritičara. Pustite ga da govori i da vas kritizira. Gdje se taj glas nalazi? U glavi? Potiljku? Plućima?

Sada pomaknite taj glas u područje vrata, zatim u područje lakta i na koncu na vrh prsta. Zamislite da taj glas u senzualnom tihom, seksi tonu ili još bolje u tonu glasa Mickey Mousa. Sada ga je teško ozbiljno shvatiti zar ne?

Ovo je samo mali uvod u NLP metodologiju. Popularnost koju je stekao u zadnjih dvadesetak godina omogućila je širenje znanja širokoj javnosti. Danas o NLP – u možemo učiti kroz razne izvore – knjige, članke, blogove, you – tube videa te treninge i tečajeve. U SAD – u je jako rasprostranjen, dok se u  Hrvatskoj među širom javnosti njegova važnost sve više prepoznaje.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s