Za sve one koji se puno brinu 2. dio

2. Bihevioralni (ponašajni) dio

U prošlom postu spominjali smo neke osnovne značajke brige i kako ona funkcionira. Opisali smo prvu kategoriju s kojom možemo manipulirati kako bi ublažili ili otklonili brižne misli –  kognitivni aspekt. Danas ćemo govoriti o bihevioralnom aspektu. 

2. Bihevioralni (ponašajni) dio

Bihevioralno (eng behaviour: ponašanje) engleska je posuđenica koja se ustalila u našem rječniku. Hrvatska riječ bila bi ponašajno. Termin se odnosi na naše ponašanje koje je rezultat naših misli. Ako se na primjer, bojimo društvenih događanja, izbjegavati ćemo sve zabave sa mnogo ljudi i time propustiti neke potencijalno lijepe trenutke. 

Imamo nekoliko vrsta zabrinutog ponašanja. Zabrinuta ponašanja trenutačno nam smanjuju razinu tjeskobe. Riječ je o privremenom olakšanju koje vrlo brzo nestaje te se izvor brige ponovo javlja, a mi ga opet „liječimo“ istim zabrinutim ponašanjem. Riječ je, dakle o začaranom krugu. Ovakva ponašanja slična su opsesivno kompulzivnim poremećajima koji je vrlo usko vezan za anksioznost.

Dakle, opet je riječ o jednom vidu ovisnosti. Možemo ju usporediti s ovisnošću o slatkišima. Pojedemo slatkiše i kratko vrijeme se osjećamo sretni i euforični, no vrlo brzo se osjećaji vračaju na staro i potrebna nam je nova doza šećera.

Vrste zabrinutog ponašanja:

1. Ponavljanje određenih radnji. Možda ste zbrinuti  da nećete moći isplatiti sve mjesečne troškove, pa opetovano brojite novce u novčaniku kako bi si privremeno olakšali napetost i brigu.

2. Provjeravanje – Možda nekoliko puta provjeravate istu poruku koju šaljete kako biste bili sigurni da je sasvim ispravno napisana ili u ekstremnijem slučaju, morate iznova provjeravati da li ste pogasili sve kućanske aparate u kuhinji jer se bojite požara.

3. Pretjerane pripreme – Možda ste napeti prije razgovora s nekim preko telefona, pa pripremate što ćete reći ili se pretjerano pripremate za nadolazeću prezentaciju koju morate održati.

4. Potraga za ohrabrenjem – Traženje potvrde da se vaš strah neće ostvariti, npr. pretraživanje interneta kako biste se uvjerili da ne patite od određene bolesti.

5. Izbjegavanje – Možda izbjegavate obveza jer vam stvaraju nelagodu i stres ili ako se bojite shopping centara i dalje ćete ih posjećivati, ali samo u društvu bliskih prijatelja. Ovo je primjer suptilnog izbjegavanja,

Što više ponavljate ove radnje, one sve više izmiču vašoj kontroli. Ponavljajući ih, šaljete svom mozgu signal da su vam potrebne u preživljavanju. A što bi se dogodilo da ne pokleknete svom zabrinutom ponašanju? Uzmimo primjer izbjegavanja društvenih situacija. Bojite se otići na zabavu jer vas je strah da nećete imati s kim pričati i da će vas svi čudno gledati. Kako ispitati istinitost tog uvjerenja, ako ne isprobate situaciju koje se bojite.

Vježba 1.

Svakog puta kada se uhvatite u svom zabrinutom ponašanju, vratite se ovom postu i sortirajte svoje ponašanje u adekvatnu kategoriju.  Osvijestite ga i ako je potrebno zapišite na papir. Cilj je da stvorite automatsko prepoznavanje svojih zabrinutih obrazaca ponašanja.

Vježba 2.

Sada od vas tražim malo teži zadatak. Nije dovoljno samo prepoznati i osvijestiti obrazac ponašanja već ga i zaustaviti. Svakog puta kada vas uhvati želja za ponavljanjem zabrinutog ponašanja, suzdržite se ili ako je riječ o izbjegavanju izvršite radnju koje se bojite (ili barem pokušajte). Zatim zapišite koje su bile posljedice. U jednom redu napišite dokaze koji su potvrdili vaše pretpostavke, a u drugom dokaze koji su ih osporili. U početku će biti jako teško i vjerojatno ćete ponekad posustati, no važno je ustrajati. Što manje ponavljate te radnje, manje gube snagu nad vama i polako shvaćate da se posljedice kojih ste se pribojavali vrlo vjerojatno neće ostvariti.

Vježba 3.

Ova vježba posvećena je ponašanju koje podrazumijeva izbjegavanje. Zapišite sve situacije kojih se pribojavate, a izbjegavate ih. Sada ih sortirajte po težini – od onih kojih se najmanje plašite, do onih koje vas jako straše. Zapišite razinu tjeskobe od 1 -10 za svaku izjavu. Nakon što izvršite jednu od zapisanih situacija, napišite razinu tjeskobe koju ste zaista osjećali od 1 -10.

Vježba 4.

Problem sa ovisnostima je što kada ih eliminiramo ostavljamo prazno mjesto u našem dnevnom rasporedu. Vrlo je moguće da ćemo zbog toga stvoriti novu ovisnost koja će zamijeniti prethodnu. Da bi to spriječilo, potrebno je smisliti sve aktivnosti koja vas raduju i zapisati ih, (pa makar bile male poput uživanja u svom doručku) i koje ćete raditi umjesto svog zabrinutog ponašanja. Stavite popis na vidljivo mjesto ili ga upišite u mobitel i svakog puta kada osjetite želju za starim obrascima ponašanja, prođite po popisu i odaberite jednu od radnji.

Eto to bi bilo to za drugi dio. U trećem i zadnjem dijelu  pričati ćemo o vježbama relaksacija koje će vam pomoću opustiti tijelo, a time i um. Vježbice koje sam iznijela možda zvuče jednostavno, ali nisu. Potrebno je vrijeme, strpljenje i upornost da ih se usvoji.

Pozdrav 🙂

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s