O ekstrovertima i introvertima

Termine ekstroverzije i introverzije skovao je i popularizirao  Carl G. Jung, da bi zatim njegove teorije daljnje razradio Hans Eysenck koji je ekstroverte i introverte definirao po razini uzbuđenja – ekstroverti, koji posjeduju nižu raznu uzbuđenja moraju u danu činiti više uzbuđujućih stvari koje će ih fizički i psihički umoriti, dok se introverti zadovoljavaju sa manje iscrpljujućim radnjama.

Introverzija i ekstroverzija su osobine ličnosti. Glavna točka razilaženja je u obnovi energije. Dok  ekstroverti „pune baterije“ druženjem, introverti vole osamu i aktivnosti koje ne uključuju ljude.

Iako se smatra da biološki faktor ima najsnažniji utjecaj na formiranje osobnosti, okolina u kojoj smo u najranijem djetinjstvu boravili također ima svoj utjecaj.

U ekstrovertnosti (lat. extra – izvan i versae – okretanje: okretanje prema van) psihička energija je usmjerena prema van. Ekstroverti vole komunicirati s ljudima, crpiti nove ideje i informacije, ostvarivati nove društvene veze, vole biti u centru pozornosti. Više pričaju, a manje slušaju, više su skloni akciji, a manje razmišljanju.  Vrlo su ekspresivni i otvoreno dijele i  izražavaju svoje emocionalno stanje s drugima. Čeznu za vanjskom stimulacijom, mnoge stvari ih uzbuđuju. No, neumorna potreba za ljudskim kontaktom ima svoje mane. Ekstroverti previše emocionalno ovise o drugima i oslanjaju se na njih. Njihova nepromišljenost može rezultirati u prekomjernim rizicima jer odluke donose impulzivno. Lagano se daju omesti.

U introvertiranosti (lat. intro – unutra i versae – okret: okretanje prema unutra) psihička energija je usmjerena na unutarnji svijet. Glavne osobine su duboka introspekcija, promišljenost, visoka razina opažanja. Introverti vole imati vrijeme za sebe kako bi povratili svoju energiju nakon dugog dana, društveniji su sa ljudima koje dobro poznaju, ostvaruju duboke odnose s malim brojem ljudi, više slušaju, a manje pričaju i razmišljaju prije donošenja odluka. Vanjski svijet ih u tolikoj mjeri ne stimulira. Mnogi su vrlo kreativni i pronalaze se u poljima umjetnosti. No, introverti su često neshvaćeni jer ne izražavaju otvoreno svoja mišljenja. Zbog tendencije dubokog razmišljanja više su skloniji razvijanju raznih oblika depresije i anksioznosti.

Problem nastaje kada spomenutim osobinama ličnosti dajemo vrijednosnu komponentu. Svijet je nesumljivo više dizajniran za ekstroverte. Idealiziranje osobina poput društvenosti i otvorenosti  introverte postavlja u težak položaj te su introvertna djeca kojoj nije objašnjeno da je u redu biti povučeniji i provoditi više vremena u svom svijetu izgubljena i često misle da nešto s njima nije u redu.

 U knjizi „Tišina: Snaga introvertiranih osoba u glasnom svijetu“ Susaine Cain navodi: „Ekstrovertirani način života naša je kultura učinila vrlinom. Ekstroverzija je represivni standard kojemu se većina nas mora prilagoditi…. Introverzija, zajedno s popratnim pojavama kao što su osjetljivost, ozbiljnost i stidljivost, danas je drugorazredna crta ličnosti, nešto između razočaranja i patologije“.

Ja osobno volim ekstroverte i njihovu energiju. Volim njihov entuzijazam, komunikacijske vještine, optimizam. Čak sam i ja veliki ekstrovert među bliskim prijateljima.  No, opet dolazimo do teme stigmatizacije.  Kako educirati širu javnost da introverzija nije mana, nego sasvim zdrava ljudska osobina. Obje osobine imaju snage i manjkavosti i upotpunjuju se poput jina i janga te je logično da oba tipa osobnosti žele snage onog suprotnog.

Ono što S. Cain također navodi u svojoj knjizi je problematika introvertnih ljudi koji se često pretvaraju da su ekstroverti. Svi znamo nepisano pravilo da se u životopisu mora napisati da ste komunikativni i da volite timski rad. Svaki posao jednim dijelom zahtjeva te osobnosti. Ali gdje se tu introverti mogu naći?  I tako pretvarajući se da su netko tko nisu, gomilaju stres i pritisak na sebe dok jednom ne pregore. Ponekad se u tolikoj mjeri pretvaraju da i sami zaborave što su. Živjeti u suprotnosti sa svojom prirodom vrlo je iscrpljujuće i nezdravo. No, tema je zaista opširna i ne stane u jedan post. Stoga nastavimo sa opisom osobnosti.

Mislim da je do sada svima jasno da nitko nije apsolutni ekstrovert ili introvert, svi smo mi takoreći ambiverti. Imamo osobine jednog i drugog, samo što jedno više prevladava. Nekima su obje krajnosti tako izbalansirane da se prozivaju ambivertima, ali svatko naginje više na jednu stranu, makar se radilo o vrlo malom postotku. No, jeste li znali da obje osobine ličnosti imaju svoje tipove?

Prema psihologu Johnatasu Cheeku postoji nekoliko vrsta introvertnosti. Cheek je primijetivši da definicija introverzije među psiholozima varira, istražio problematiku na dubljoj razini i zaključio da zapravo imamo četiri tipa introverta – socijalni, anksiozni, misaoni te suzdržani, a  mnogi introverti su mješavina svih tipova. Opišimo ukratko sve kategorije.

Socijalni tip introverta – U ovom slučaju imamo tipičan opis introverta – vole vrijeme provoditi kod kuće, čitajući knjigu ili radeći nešto kreativno. Vole se družiti se sa jednom ili nekoliko osoba umjesto biti među velikom grupom ljudi, a ponekad previše vole osamu, pa uopće ne preferiraju druženja. Želja za samoćom nije uzrokovana anksioznošću ni sramežljivošću, već njihovim manjkom energije. Brzo se iscrpe u društvu ljudi.

Misaoni tip introverta – Vrlo su introspektivni, promišljeni, maštoviti i često se izgube u svom svijetu gdje većinu vremena i provode. Toliko su u svome umu da nemaju vremena nositi se s vanjskim svijetom. Mnogo razmišljaju o sebi i vrlo su samosvijesni. Preferiraju osamu ne zbog toga što ih  druženje s ljudima umara, već zbog toga što ih izvlači iz njihovog unutarnjeg svijeta gdje žele biti.

Anksiozni tip introverta – Za razliku od socijalnog tipa, anksiozni introverti čeznu za osamom jer se osjećaju neugodno  dok su među ljudima i tada su previše usmjereni na tuđe doživljaje o njima, što je uzrokovano njihovom nesigurnošću u svoje socijalne vještine. S obzirom da su skloni prežvakavanju misli o prošlim događajima i neprestanoj  analizi, anksioznost ponekad ne nestaje ni udaljavanjem u osamu.

Suzdržani tip introverta –  Vole razmisliti prije što nešto izgovore ili učine. Treba im neko vrijeme da se pokrenu. Na primjer, ne mogu se odmah nakon buđenja ustati iz kreveta i  krenuti u akciju.  Brzo pregore i Imaju nisku razinu energije.

Na dnu teksta ostavljam link za sve introverte koje žele riješiti test skrojen od strane psihologa.  Rezultat neće biti samo jedan tip kojem pripadate već ćete dobiti razinu intenziteta za sve tipove. 

Ako vas zanimaju moji rezultati postigla sam visoke ocjene za sve tipove osim suzdržanog introverta gdje sam imala najmanje podudarnosti. Bez obzira na test, doima mi se da se najviše mogu poistovjetiti sa misaonim i anksioznim tipom, iako se pomalo pronalazim u svima.

E, sada, ekstroverti, nemojte misliti da sam na vas zaboravila. Niste ni vi strpani svi u istu vreću. I vi ste na spektru raznih kategorija. Kao što postoje tipovi introverta, imamo i tipove ekstroverta. Prema C. Jungu četiri tipa ekstroverta uključuju:

Osjetilni tip ekstroverta – Doživljavaju svijet primarno kroz svoja osjetila. Vole voditi razgovore dok vrše nekakvu radnju koja po mogućnosti uključuje intenzivnu fizičku stimulaciju, poput, recimo sporta. Pustolovni su i bez problema poduzimaju rizike. Vrlo brzo im stvari dosade, pa čeznu za novim iskustvima i druženjima.

Intuitivni tip ekstroverta ­– Oni su manje ekstrovertirani od osjetilnih tipova. Energiju crpe udubljivanjem u apstraktne ideje i fokusom na mogućnosti koje život nosi. Vole uroniti u duboke intelektualne rasprave.

Osjećajni tip ekstroverta – Vole biti među ljudima jer im to pruža mogućnost prikupljanja znanja o sebi i drugima. Iako im je ponekad kao i svima potrebno vrijeme za sebe, najmanje od svih tipova provode u samoći jer im ljudi daju osjećaj ispunjenosti i svrhe. Posjeduju odlične komunikacijske vještine i mogu bez problema voditi površne i duboke razgovore.

Misaoni tip ekstroverta – Izrazito ambiciozni, cijene logiku, prirodni su vođe, odlučni su i prirodno samopouzdani. Postizanje cilja im daje osjećaj svrhe, no to često ide u krajnost pa se premore radeći. Vođeni su novim izazovima i uživaju u pronalaženju rješenja kompliciranih problema. Drugi ih mogu doživjeti kao agresivne i hvalisave.

Nažalost, nisam uspjela pronaći kvalitetan test za ekstroverte, ali obećavam da ću ga podijeliti s vama, ako ga pronađem. Čini se da je koncept različitih vrsta introverta ponešto popularniji i time zastupljeniji u literaturi i na internetu. Ova tema je vrlo opširna i spominjati ću je i u budućnosti, stoga ostanite vjerni čitatelj i ne propustite nove postove.

Pozdrav 🙂

Test za introverte:

https://blogs.scientificamerican.com/beautiful-minds/what-kind-of-introvert-are-you/

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s